Stokholmska konvencija u Srbiji


    Republika Srbija je potpisnica Stokholmske konvencije o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama (POPs). Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2009. godine Zakon o potvrđivanju Stokholmske konvencije („Službeni glasnik RS- Međunarodni ugovori”, broj 42/09), a iste godine je Vlada Republike Srbije usvojila i Nacionalni implementacioni plan za sprovođenje Stokholmske konvencije o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama (u daljem tekstu: NIP). NIP je pripremljen u saradnji sa Programom UN za životnu sredinu (UNEP) u okviru projekta „Izrada plana za implementaciju Stokholmske konvencije o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama“ koji je finansiran od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). U okviru ovog projekta su izrađeni preliminarni inventari POPs hemikalija i pesticida na osnovu kojih su definisane mere potrebne za monitoring POPs, kao i eliminaciju odnosno smanjenje rizika od izloženosti POPs, a koje su planirane da se sprovedu sinhronizovano od strane identifikovanih zainteresovanih strana kroz realizaciju niza akcionih planova definisanih NIP.


    U skladu sa preuzetim obavezama, Republika Srbija je usvojila niz zakonskih i pratećih podzakonskih akata koji su bili definisani NIP, a kojima su se stekli uslovi za implementaciju odredbi Stokholmske konvencije. Tako su u periodu od 2009. do 2014. godine usvojeni sistemski zakoni koji su omogućili sprovođenje Stokholmske konvencije, kao što su Zakon o hemikalijama („Službeni glasnik RS“, broj 36/09, 88/10, 92/11, 93/12 i 25/15), Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS“, broj 36/2009 i 88/2010) i Zakon o potvrđivanju Protokola o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama uz Konvenciju o prekograničnom zagađivanju vazduha na velikim udaljenostima iz 1979. („Službeni glasnik RS-Međunarodni ugovori“, broj 1/12), kao i niz pratećih podzakonskih akata uključujući i izrađen Priručnik za identifikaciju, vođenje evidencije i sigurno rukovanje PCB uređajima i opremom kojima su se stekli uslovi za primenu mera potrebnih za praćenje POPs, upravljanje PCB, eliminaciju odnosno smanjenje rizika od izloženosti POPs definisanih NIP. Takođe, Agencija za zaštitu životne sredine (u daljem tekstu: Agencija) nadležna je za monitoring POPs u medijumima životne sredine i vođenje Registra uređaja koji su u upotrebi, a koji sadrže PCB. Shodno tome, rezultati monitoringa POPs u vazduhu i vodi se redovno objavljuju kroz Izveštaje koje sačinjava Agencija, dok je izrada Registra uređaja koji su u upotrebi, a koji sadrže PCB, otpočela i ovaj proces je još u toku.

    POPs hemikalije su u EU regulisane Uredbom EK o POPs br. 850/2004. Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležni organ za upravljanje hemikalijama u Republici Srbiji prati i harmonizuje zakonodavstvo EU iz ove oblasti. Republika Srbija je transponovala Uredbu EK o POPs br. 850/2004 sa amandmanima (Uredbe EU br: 756/2010, 757/2010 i 519/2012 o amandmanima na Uredbu EK br. 850/2004) u nacionalno zakonodavstvo Republike Srbije .

PCBs Srbija

Artikli

Cilj ove stranice je da da osnovne i tehničke informacije o polihlorovanim bifenilima poznatim kao PCB jedinjenjao kao i o njihovom uticaju na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Osnovni cilj je da se javnost u Srbiji upozna sa Nacionalnim implementacionim planom za zbrinjavanje PCB kontaminacija, zakonskim propisima i regulativama kako u Republici Srbiji tako i u Svetu. Ova stranicam ima za cilj da pomogne svim vlasnicima PCB kontaminiranih uređaja i otpada i da ih usmeri na zakonske propise i procedure, tehničke i sigurnosne procedure za pravilno rukovanje i zbrinjavanje PCB kontaminiranih ulja, opreme, zemljišta i da ih uputi na relevantne institucije i provajdere.

Stokholmska konvencija

Stokholmska konvencija o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama (POPs) je usvojen na Konferenciji održanoj 22. maja 2001. u Stokholmu, u Švedskoj. Konvencija je stupila na snagu 17. maja 2004. godine.

PROČITAJ VIŠE

PCB jedinjenja

Polihlorovani bifenili (PCB) su aromatska, sintetička, hemijska jedinjenja koja se ne pojavljuju prirodno u okruženju. Oni se sastoje od bifenil strukture sa dva povezana benzenova prstena u kojima neki ili svi atomi vodonika su zamenjeni atomima hlora. 

PROČITAJ VIŠE

Gde se PCB jedinjenja mogu pronaći?

PCB jedinjenja prvi put su identifikovania u 19. veku i počela su da se proizvode u industrijskim razmerama od 1929. godine. Intezivno su se koristili u periodu od 1920. i 1980. godine. 

PROČITAJ VIŠE

Uticaj PCB jedinjenja na zdravlje ljudi i životnu okolinu

PCB jedinjenja imaju sve karakteristike opasnog otpada u koji se ubrajaju ne samo zbog svoje toksičnosti, već i kancerogenosti, teratogenosti i mutagenosti, odnosno biohazardnih karakteristika i kao takav negativno utiče na zdravlje ljudi i biosistema. 

PROČITAJ VIŠE