Novosti 27. jan. 2022. Sve vesti

Rezultati projekta - novi

Nakon potpisivanja novog ugovora i proširenja aktivnosti do kraja 2021. godine dodatno je zbrinuto ukupno 330 tona PCB kontaminirane opreme

PROČITAJ VIŠE

Novosti 14. maj 2021. Sve vesti

Produženje projektnih aktivnosti

Aktivnosti projekta u okviru komponente 4.5 su proširene i potpisan je Ugovor za finalno zbrinjavanje dodatnih 240 tona opreme i dekontaminaciju 80 tona opreme. Predviđa se da će ove aktivnosti biti završene do kraja tekuće godine.

PROČITAJ VIŠE

O nama

    Cilj ove stranice je da da osnovne i tehničke informacije o polihlorovanim bifenilima poznatim kao PCB jedinjenjao kao i o njihovom uticaju na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Osnovni cilj je da se javnost u Srbiji upozna sa Nacionalnim implementacionim planom za zbrinjavanje PCB kontaminacija, zakonskim propisima i regulativama kako u Republici Srbiji tako i u Svetu. Ova stranicam ima za cilj da pomogne svim vlasnicima PCB kontaminiranih uređaja i otpada i da ih usmeri na zakonske propise i procedure, tehničke i sigurnosne procedure za pravilno rukovanje i zbrinjavanje PCB kontaminiranih ulja, opreme, zemljišta i da ih uputi na relevantne institucije i provajdere.


    U saradnji sa Globalnim fondom za zaštitu životne sredine (GEF) i Organizacija Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO) formiran je projekat „Pravilno upravljanje i finalno odlaganje PCB-a” UNIDO ID: 100313 i GEF ID: 4877).


    Glavni cilj projekta je da se zaštiti zdravlje ljudi i životna sredina smanjenjem i odstranjivanjem ispuštanja ili izlaganja polihlorovanim bifenilima (PCB). Ovo će se postići kroz uspostavljanje sistema za upravljanje i konačno odlaganje 200 tona opreme kontaminirane PCB-om. Projekat je kofinansiran od strane GEF, Elektroprivrede Srbije (EPS) i od Minstarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije a izvodi ga Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu (TMF). TMF određen je za upravljačku jedinicu projekta (PMU), dok je Ministarstvo određeno za Nacionalnu izvršnu agenciju (NEA).

   

    Republika Srbija je 31.07.2009.godine ratifikovala Stokholmsku konvenciju i samim tim preuzela na sebe da će raditi na eliminaciji PCB. Kroz Akcioni plan za RSV, koji je urađen kroz Nacionalni Implementacioni Plan (NIP) za Stokholmsku konvenciju, su definisane aktivnosti koje su identifikovane kroz Projekat Pravilno upravljanje i finalno odlaganje PCB (Environmentally sound management and final disposal of PCBs).


PCBs Srbija

Artikli

Cilj ove stranice je da da osnovne i tehničke informacije o polihlorovanim bifenilima poznatim kao PCB jedinjenjao kao i o njihovom uticaju na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Osnovni cilj je da se javnost u Srbiji upozna sa Nacionalnim implementacionim planom za zbrinjavanje PCB kontaminacija, zakonskim propisima i regulativama kako u Republici Srbiji tako i u Svetu. Ova stranicam ima za cilj da pomogne svim vlasnicima PCB kontaminiranih uređaja i otpada i da ih usmeri na zakonske propise i procedure, tehničke i sigurnosne procedure za pravilno rukovanje i zbrinjavanje PCB kontaminiranih ulja, opreme, zemljišta i da ih uputi na relevantne institucije i provajdere.

Stokholmska konvencija

Stokholmska konvencija o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama (POPs) je usvojen na Konferenciji održanoj 22. maja 2001. u Stokholmu, u Švedskoj. Konvencija je stupila na snagu 17. maja 2004. godine.

PROČITAJ VIŠE

PCB jedinjenja

Polihlorovani bifenili (PCB) su aromatska, sintetička, hemijska jedinjenja koja se ne pojavljuju prirodno u okruženju. Oni se sastoje od bifenil strukture sa dva povezana benzenova prstena u kojima neki ili svi atomi vodonika su zamenjeni atomima hlora. 

PROČITAJ VIŠE

Gde se PCB jedinjenja mogu pronaći?

PCB jedinjenja prvi put su identifikovania u 19. veku i počela su da se proizvode u industrijskim razmerama od 1929. godine. Intezivno su se koristili u periodu od 1920. i 1980. godine. 

PROČITAJ VIŠE

Uticaj PCB jedinjenja na zdravlje ljudi i životnu okolinu

PCB jedinjenja imaju sve karakteristike opasnog otpada u koji se ubrajaju ne samo zbog svoje toksičnosti, već i kancerogenosti, teratogenosti i mutagenosti, odnosno biohazardnih karakteristika i kao takav negativno utiče na zdravlje ljudi i biosistema. 

PROČITAJ VIŠE